ŽENE, DOBITNICE NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST –IZLOŽBA

ŽENE, DOBITNICE NOBELOVE NAGRADE ZA KNJIŽEVNOST – IZLOŽBA

U predvorju školske knjižnice u mjesecu ožujku i travnju 2023. bila je postavljena tematska izložba na temu: ŽENE KOJE SU DOBILE NOBELOVU NAGRADU ZA KNJIŽEVNOST.

Učenici, profesori i ostali zaposlenici škole, mogli su vidjeti, pročitati  o  16 slavnih žena nobelovki.

Naime, od 116 nobelovaca, samo je 16 žena uspjelo osvojiti Nobelovu nagradu za književnost u dominantnom muškom svijetu dodjele nagrade.

Prvu nagradu za književnost dobila je švedska književnica Selma Lagerlof 1909. Ova književnica, ne samo da je dobila prvu Nobelovu nagradu, nego je i prva žena koja je primljena na  Švedsku akademiju 1914.

Grazia Delleda, talijanska književnica,  dobitnica je nagrade 1926. Pisala je najviše o kulturi i tradiciji Sardinije.  Norveška književnica Sigrid Undset, dobila je Nobela za književnost 1928. Poznata je i po svojemu protivljenju nacističkoj Njemačkoj, zbog čega je bila prisiljena napustiti Europu i preseliti se u SAD 1940. Kao mladi svi smo čitali Pearl S.Buck i njezi roman Dobra zemlja. Kći američkog misionara dobila je nagradu 1938. Kada je završavao Drugi svjetski rat, 1945. Nobela dobiva čileanska pjesnikinja i feministica Gabriela Mistral, prva Latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu.

Nelly Sachs, odrastajući u židovskoj obitelji u Njemačkoj u vrijeme širenja nacizma, ostavilo je traga na ovoj književnici, koja je čak izgubila i moć govora. Borila se s mentalnim problemima cijeli život. Dobila je Nobela 1966. godine. Nakon ove nagrade proći će tridesetak godina prije nego li opet jedna žena dobije Nobela za književnost. Bila je to Nadine Gordimer 1991., južnoafrička književnica i aktivistkinja. Ubrzo, 1993. Toni Morrison dobiva nagradu, prva je Afroamerikanka dobitnica ove prestižne nagrade.

Onda se Nobelova seli u Europu i 1996. godine poljska pjesnikinja  i esejistkinja Wislawa Szymborska  dobiva nagradu za svoju poeziju. U novom stoljeću, u prvom desetljeću imamo tri nobelovke:  austrijsku feministkinju, dramatičarku i književnicu Elfriede Jelinek 2004., zatim ženu zanimljiva životnog okruženja, roditelja Britanaca, rođena u Iranu, a odrasla u Južnoj Rodeziji, Doris Lessing, dobitnica je 2007. godine i 2009. godine nagradu dobiva Herta Muller , rođena Rumunjka, ali živi i piše u Njemačkoj.

Alice Munro dobitnica je 2013., Kanađanka i najbolja autorica kratkih priča. Bjeloruska istraživačka novinarka i povjesničarka Svetlana Alexievich  dobitnica je nagrade 2015., prva književnica iz Bjelorusije koja je dobila nagradu.

Švedska akademija je u 2019. godini dodijelila dvije Nobelove nagrade za književnost, nakon skandala iz 2018. koji je rezultirao odlaganjem nagrade za tu godinu. Zato je Olga Tokarczuk službeno proglašena za nobelovku u listopadu 2019..

Dobitnica  Nobelove nagrade 2022.  godine je francuska spisateljica Annie Ernaux, za hrabrost i kliničku oštroumnost kojom razotkriva korijene otuđenja  i kolektivna ograničenja osobnog sjećanja.

Evo, o ovim hrabrim ženama i izvrsnim književnicama, nobelovkama, mogli su zainteresirani puno više pročitati iz  izložbenih panoa u predvorju knjižnice.

Na nama je da slavimo ove žene, ne samo u Danu žena, nego puno  više i jače, jer njihov glas, kroz književno pero,  hrabro je govorio stoljećima.

Izložbu je realizirala knjižničarka Anđelka Ravlić.