U petak 21. travnja 2023., točno u 12 sati, otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dvanaesta manifestacija Noć knjige, koja je trajala do kasnih večernjih sati 23.travnja. Tema ovogodišnje Noći knjige je: Sanjaju li roboti električne knjige? U fokusu je bila umjetna inteligencija. Dok razvijamo umjetnu inteligenciju i intenzivno je „hranimo“ ljudskošću, javlja se strepnja pred pitanjem što ćemo (ili koga) točno stvoriti te hoćemo li, kao civilizacija, nešto izgubiti. Uz ovu temu, podsjetili smo se i na odabrane knjiške obljetničare i obljetničarke, koji su nam poslužili kao inspiracija prilikom osmišljavanja programa kojima se proslavlja knjiga i čitanje. Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od najčitanijih hrvatskih književnica, rođena je prije 150 godina, baš kao i dvojica istaknutih književnika iz razdoblja hrvatske moderne: Dinko Šimunović i Antun Gustav Matoš. Također, u 2023. godini 100 je godina otkako je rođen naš književnik i novinar Miljenko Smoje te 130 godina od rođenja velikog Miroslava Krleže.
Sve ovo nabrojano stavili smo u naš program Noći knjige, i druženje je počelo u petak 21. travnja od 18,30 sati, a trajalo do kasno u noć. Učenici i profesori naše škole, učenici drugih škola, uz glazbenu pratnju i samostalnu izvedbu glazbenih točki, realizirali su „te divne stvari o kojima ništane znamo..“ dok ih ne proživimo, i one ne pronađu izvor u našoj duši.
Recitirali smo, dramski upriličili ulomak iz Cvijeta s raskršća, čitali ulomke iz Šimunovićevih novela, bili smo na trenutak barunica Castelli, uplovili smo u tajanstveni svijet Zagorkinih romana, predstavljali, neke nama, dobre knjige, bilo je tu svega dobroga i zanimljivoga: beletristike, psihologije, krimića, putopisa….
Ušli smo punih petnaestak minuta u slavno doba Miljenka Smoje. Profesor Škrmeta oduševio je sve sudionike čitajući Smojine tekstove. Mi, malo stariji, osvježili smo sjećanja na neko, „davno, izgubljeno, ali nama lijepo doba“.
A onda, za kraj, vratili smo se našoj temi, umjetnoj inteligenciji. Prvo smo čuli predstavljanje nekoliko književnih naslova i čitanje ulomaka iz knjiga, koje su još davno najavljivale ovo vrijeme i fenomen umjetne inteligencije u književnosti, u kojoj ljudska mašta razvija nebrojene scenarije susreta čovjeka i stroja. Posebno je bio zanimljiv intervju učenika 4. ak razreda, Edija, koji je vodio s umjetnom inteligencijom, a još posebniji i fascinantni odgovori umjetne inteligencije na postavljena pitanja. Ovaj intervju uveo nas je u mini polemiku u kojoj smo odgovarali i produbljivali neka od pitanja: Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i za čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku potpuno zamijeniti čovjeka? Za kraj, prof. Rukelj, završava Noć knjige u našoj školi u duhovnom ozračju i tako spaja književnost, kao umjetnost, s fenomenom umjetne inteligencije. Roboti su, tu noć, sigurno sanjali električne knjige, ali i mi smo, sanjajući knjige pomaknuli planine u našoj duši.
Bilo nam je prekrasno! Hvala svim sudionicima od srca! Pokazali smo ovom manifestacijom kako u našoj školi kultura pomiče granice!