U samom srcu Zagreba, na Trgu hrvatskih velikana, iza prepoznatljivog pročelja obloženog bijelim bračkim kamenom, donose se odluke koje oblikuju hrvatsko gospodarstvo. Učenici 1.Ak, 1. Bk i 1. Ck, u pratnji svojih profesorica, Paule Ivok, Kristine Vilček i Zrinke Kenđelić, u četvrtak, 23. listopada 2025., imali su priliku zaviriti u ovaj zanimljivi svijet središnje banke Republike Hrvatske.
Već na ulazu u impozantnu zgradu Hrvatske narodne banke, koja podsjeća na grčki hram, mogla se osjetili važnost mjesta u kojem se spajaju moderne financije i povijest. Na glavnom pročelju dominiraju četiri visoka jonska stupa, koja stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac. Raskošna izvedba arhitekata i dizajnera nastavlja se i u unutrašnjosti ove zgrade, o čemu su svjedočili i zadivljeni pogledi učenika.
Domaćini su učenicima održali predavanje o bankovnim proizvodima i uslugama, a potom i kratko izlaganje o povijesti HNB-a i same građevine u kojoj ova bitna institucija ima svoje sjedište. Naime, zgrada HNB-a zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Građena je prije stotinjak godina za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao poslovnim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata. Inače, predavanje je održano u nekadašnjoj glavnoj burzovnoj dvorani. Radi se o dvorani okruglog oblika, natkrivenoj kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar, koja je otvorena kružnim svjetlarnikom. Pod glavne burzovne dvorane prekriven je mozaikom, a središnji dio staklenim prizmama koje omogućavaju osvjetljavanje manje dvorane u prizemlju. U nišama dvorane nekad su bile postavljene 52 telefonske govornice, namijenjene prometu na burzi. Danas su u govornicama smještene knjige iz bogatog fonda knjižnica Hrvatske narodne banke, uglavnom ekonomske tematike. Zanimljivost ove dvorane je i sat iznad glavnog ulaza. Jedan je to od nekoliko satova posebno izrađenih za zgradu Burze. Ti satovi, koji se nalaze u različitim dijelovima zgrade, imaju zajednički mehanizam te pokazuju jednako vrijeme.
Na samom kraju posjeta, učenici su dobili kratke upute i savjete vezane za prepoznavanje krivotvorenog novca.
Iako učenici iz Hrvatske narodne banke nisu izašli bogatiji u novčanom smislu, svakako su obogatili svoje znanje o valutama, bankarskim proizvodima, ali i povijesti, jer HNB ne predstavlja samo financijsku instituciju, nego i važan dio hrvatske kulturne i povijesne baštine.
Izvijestila: Zrinka Kenđelić, prof.